Uvođenje EUR-a kao nacionalne valute – kako se proces odvijao u Raiffeisenbank Austria d.d.

Hrvatska je 1. siječnja 2023. postala dvadeseta država članica europodručja, što znači da je Euro sa tim datumom postao naša nacionalna valuta.

Hrvatska je uvođenjem eura ušla u eurozonu kao 20. zemlja u kojoj je euro službena valuta.
Konačnu odluku o uvođenju eura, slijedom pozitivne ocjene Europske komisije te nakon što provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i nakon mišljenja Europskog parlamenta, donijelo je Vijeće Europske unije u srpnju 2022. Zajedno s odlukom o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., Vijeće EU-a donosi i uredbu o tečaju po kojem će se kuna zamijeniti eurom (fiksni tečaj konverzije).

Proces uvođenja eura sastoji se od dvije glavne faze koje se moraju uspješno provesti kako bi država mogla uvesti euro kao službenu valutu. Prvu fazu obilježavaju pripreme za pristupanje tečajnom mehanizmu ERM II. Hrvatska je početkom srpnja 2019. poslala pismo namjere za ulazak u ERM II, koje su zemlje europodručja pozdravile. U tom se pismu Hrvatska obvezala do sredine 2020. provesti veći broj reformskih mjera. Provedbom reformskih mjera u planiranom roku Hrvatska je ispunila sve preduvjete za podnošenje službenog zahtjeva za ulazak u ERM II te je zajedničkim dogovorom država članica europodručja, Danske, Europske središnje banke i Europske komisije 10. srpnja 2020. pristupila mehanizmu ERM II.

Ulaskom u ERM II počela je druga faza, koja će trajati najmanje dvije godine. U tom razdoblju Hrvatska je ispunila jasno definirane kriterije za uvođenje eura (tzv. kriterije iz Maastrichta ili kriterije nominalne konvergencije) kako bi potom uvela euro. Iz tog razloga, najraniji mogući datum uvođenja eura bio je 1. siječnja 2023. koji će se i ostvariti budući da je Hrvatska, kako je potvrđeno u izvješćima o konvergenciji Europske središnje banke i Europske komisije za 2022., ispunila sve uvjete za uvođenje eura.

Konverzija kuna u eure provedena je po fiksnom tečaju 1 euro = 7,53450 kuna.

Koristi od uvođenja Eura za gospodarstvo

Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala.

Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.

Raiffeisenbank – proces uvođenja Eura

Za našu Banku, ova promjena značila je da moramo pripremiti sve  sustave, proizvode i usluge za usvajanje i implementaciju Euro-a kao nacionalne valute.

Pripreme za uvođenje Eura započele su u 11. mjesecu 2020., kada se krenulo sa tzv. GAP-analizom.

GAP analizom ispituje se i procjenjuje trenutno stanje, kako bi se identificirale razlike između njega i onoga gdje želimo biti. Može se razlomiti u 3 kratka pitanja:

1. Definicija problema: Gdje smo sada?
2. Definicija vizije: Gdje želimo biti?
3. GAP (jaz, raskorak): Kako do vizije?

Odmah nakon početka GAP analize, shvatili smo da će uvođenje Euro-a biti jedan je od najizazovnijih projekata s kojima se RBHR susrela. Ovaj projekt obuhvatio je sve dijelove bankovnog poslovanja, od poslovanja sa stanovništvom, pravnih osoba, pravnih i računovodstvenih pitanja, sprječavanja pranja novca, rizika, itd.. Također, utjecao je na razne bankovne procese, izvješća i aplikacije. Svi sustavi morali su  biti prilagođeni u većoj ili manjoj mjeri, bilo je potrebno konvertirati račune i proizvode naših klijenata, educirati ih o učincima prelaska na euro, pripremiti adekvatne količine efektivnog novca na razini cjelokupnog sustava. Sve je to trebalo učiniti u zahtjevnim vremenskim okvirima jer prilagodbe softvera i aplikativnih procesa naše banke zahtijevaju značajan trud i vrijeme.

Nakon GAP analize, formiran je projekti tim te se krenulo sa intenzivnim radom na projektu.

Veliki izazov bio je u prvih godinu i pol projekta, kada smo bili već u velikim pripremama i promjenama, pravni i regulatorni okvir još nije postojao i sve prilagodbe morale su se temeljiti na pretpostavkama, uz rizik da konačni regulatorni okvir i rješenja budu drugačiji od očekivanih.

Bili smo organizirani u 10 Streamova, koji su činili uži projektni tim, i radili smo po hibridnom modelu, usklađivali smo klasične projektne zadatke s taskovima koje su imali agilni timovi u svom backlogu. Ovakva organizacija pokazala se najoptimalnijom, kako bi s jedne strane imali monitoring i kontrolu potrebnu za jedan regulatorni projekt, a opet imali fleksibilnost i suradnju kakvu omogućuje agilna struktura. Također smo redovno pratili i statuse projekata i napredak u našim članicama Grupe, te si međusobno pomagali i razmjenjivali iskustva i informacije.

Veliki izazov bio je rad u pandemiji Covid-19, jer smo se suočili s izazovima rada od kuće, većim izostancima članova tima radi zaraze, paralelan rad na projektnim i redovnim zadacima, ali sve smo to uspješno premostili uz adekvatne mjere i podršku svih organizacijskih jedinica.

Projekt je trajao pune dvije godine, započeo je 12/2020, kada je započela GAP analiza, a intenziviran je u 4/2022, kada se krenulo s prvim isporukama na testne okoline.

Prvi milestone, dvojno iskazivanje cijena od 5/9/2022, uspješno je odrađen i bio je prvi pokazatelj da smo na dobrom putu.

Zadnji kvartal 2022. bio je najzahtjevnije razdoblje projekta, kada je krenulo intenzivno end2end testiranje isporuka dobavljača, ispravci i finalizacija rješenja prema zahtjevima regulatora. Paralelno, u zadnjem kvartalu je krenula intenzivna komunikacija prema našim klijentima, slanje općenitih i individualnih obavijesti, te interne edukacije naših djelatnika o novostima i promjenama.

Fokus na klijente

Jedan od najvećih potencijalnih rizika bila je sama komunikacija prema klijentima. Iako su sve potrebne informacije bile transparentne i dostupne klijentima na različite načine, pokušalo se doskočiti bilo kakvom mogućem problemu.

Stoga su se obavijesti, općenite i individualne, slale poštom, mailom, kao pop up notifikacija i SMS-om. Nastojanje banke da su svi klijenti uistinu i primili potrebne informacije bilo je iznimno izraženo.

Postojao je i potencijalni reputacijski rizik. Banka je bila svjesna koliko su klijenti osjetljivi kad su u pitanju banke i velike promjene unutar istih pa se apsolutno svaki aspekt EURO projekta pokušao približiti klijentima kako bi se eliminiralo bilo kakvo nezadovoljstvo s poslovanjem banke.

Komunikacija je bila otvorena i okrenuta prema klijentima, a klijenti su to i prepoznali. Banka je efikasno i uspješno rješavale upite, što je još jedan pokazatelj kako je u banci prioritet ipak uvijek bio i ostao njezin klijent.

Konverzija u brojkama

Sam D-vikend, koji je obuhvatio tri dana pred samu konverziju 1.1.2023. bio je svakako najdinamičniji radni vikend u povijesti banke. Preko 150 djelatnika banke radilo je u smjenama tijekom cijelog vikenda, dok ih je veliki broj bio od kuće na raspolaganju po potrebi.

Nakon ponoći 1.1.2023, prvi uspjeh bila je uspješna migracija naše bankomatske mreže i kartičnog poslovanja. Do otvaranja poslovnica u 13h uspješno su proradili svi sustavi i banka je uspješno pružala usluge klijentima.

Da zaključimo, o veličini projekta najbolje govore ove brojke: intenzivno smo radili dvije godine i uspjeli smo sve pripremiti za naše klijente u samo 30h. Ukupno smo radili 390 radnih dana, promijenili 84 aplikacije, testirali 16 500 scenarija, održali preko 600 sastanaka. Na Euro taskovima radilo je preko 450 djelatnika i potrošili smo preko 20,000 čovjek/dana.

Glavni razlog uspjeha ovog projekta je zajednički rad i uključenost cijele banke, velika podrška cijele Uprave koja je uvijek bila  uz projektni tim i podigla svijest u banci da je ovo projekt svih nas, projekt cijele banke.